Naʻe pehē ʻe ʻEletā Neal L. Andersen, “ʻOku mau ʻi hení ke aleaʻi e founga te tau lava ai ʻo tokoni, tautautefito ki hotau kāingalotu foʻoú, ke nau maʻu ha aʻusia fakaofo hili hono papitaiso kinautolu ki he Siasí.”
ʻI Fēpueli ʻo e 2024, naʻe tuku mai ai ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha fakataha Fakahinohino ki he Tuʻunga Fakatakimuʻa ʻo e Temipalé mo e Hisitōlia Fakafamilí maʻá e kāingalotu mo e kau taki ʻo e Siasí. Naʻe fakatahataha ha pēnolo ʻo ha kau taki matuʻotuʻa ʻe toko 6 ʻo e Siasí ke aleaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ʻomi ʻe he temipalé ki he kāingalotu foʻoú—toki kau mai ki he Siasí mo kei taʻu siʻí fakatouʻosi, pea pehē ki he kāingalotu ʻoku foki maí. Naʻa nau fakafeʻiloaki foki ha meʻangāue foʻou ʻe lava ai ʻa e kau takí mo e niʻihi kehé ʻo tokoni ki he kāingalotú ʻi hono fakahoko ʻa e papitaiso fakafofongá ke vave mo faingofua hono teuteu ʻa e ngaahi kaati hingoa fakafāmilí ki he temipalé.
ʻOku maʻu ʻa e vitiō kakato ʻo e fakahinohino ki he tuʻunga fakatakimuʻá mo ha fakahinohino ki he fealeaʻakí ʻi he uepisaiti ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi lea fakafonua ʻe niʻihi. ʻE lava ke lau ʻi lalo ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e Fakahinohino ki he Tuʻunga Fakatakimuʻa ki he 2024 (kau ai ha fakamatala fakanounou ʻo e vitioó).
Ngaahi Fehuʻi Angamaheni fekauʻaki mo e Fakahinohino ki he Tuʻunga Fakatakimuʻá
Lomiʻi ʻi he fakamatala ʻi he konga ko ʻení ke vakai ki he ngaahi tali ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi angamahení.
Ke tokoni ki he ngaahi fepōtalanoaʻaki ko ʻení, ʻoku maʻu atu ha fakahinohino ki he fealeaʻakí ʻi ha lea fakafonua ʻe 23.
Ko kinautolu ʻoku ʻi ai honau ngaahi uiuiʻi ko ʻení, ʻoku tautautefito hono poupouʻi kinautolu ke nau mamata, aleaʻi, mo ngāue fakataha:
- Kau ʻetivaisa fakaʻēlia ki he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí
- Kau palesitenisī fakasiteiki, fakamisiona, fakatemipale, mo e fakavahefonuá
- Kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea ʻa e siteikí mo e uōtí mo ʻenau kau palesitenisií
- Kau taki faifekau mo e kau faifekau fakauōtí
- Kau taki fakauooti ʻi he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí
- Kau faifaleʻi fakauooti mo e fakasiteiki ki he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí
- Kau palesitenisī fakakalasi ʻa e Kau Finemuí
- Kau palesitenisī fakakōlomu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné
Ko ha Fakamatala Nounou ʻo e Fakahinohino ki he Tuʻunga Fakatakimuʻa ki he 2024
ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha fakamatala ki ha niʻihi ʻo e ngaahi pōpoaki mei he fakahinohino ki he tuʻunga fakatakimuʻá, ke tokoni ke ke maʻu ha fakakaukau ki he meʻa ʻoku aleaʻi aí. ʻOku ʻikai ko e kotoa ʻeni ʻo e ngaahi pōpoaki naʻe fakahoko ʻi he fakahinohinó, ko ia ʻoku poupouʻi lahi ʻa e kau laukongá ke mamata foki ʻi he vitioó.
ʻE Lava ke Tokoni ʻa e ʻAʻahi ki he Temipalé ke Tāpuekina ʻa e Kāingalotú—Ka ʻOku Nau Fiemaʻu ʻEtau Tokoní
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Andersen ʻi he fakahinohino ki he tuʻunga fakatakimuʻá, ka naʻe nofotaha ʻene leá ʻi he kau mēmipa foʻoú, “ʻOku mau fakaʻamu ʻe fakahoko ʻe he temipalé ha fatongia mahuʻinga ange ʻi he moʻui ʻo e kāingalotu kotoa pē.” Naʻá ne fehuʻi ange, “Te tau tokoniʻi fēfē kinautolu ʻi he ngaahi ʻuluaki uike ko iá?”
Naʻe pehē ʻe Sisitā Porter ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa foʻou ʻo e Siasí, mahalo te te haʻu pē ʻiate kita ki he Siasí pea mahalo te te “ongoʻi hangē ʻokú te meimei maʻu ha moʻui foʻoú.” Naʻá ne pehē ko hono maʻu ko ia ʻa e faingamālie ke ʻalu ki he temipalé lolotonga ʻa e kamakamata ko ʻeni hoʻo kau ki he Siasí mo kau ki ha ouau mahuʻinga pehē ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ʻe lava ke “tokoni ia ke te ongoʻi ʻokú te kau ki ha konga ʻo e ngāue maʻongoʻonga ʻo e Siasí, neongo ʻe te kei foʻofoʻou ʻi he ongoongoleleí.”
Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻEletā Duncan ʻoku fakafalala mai ʻa e ʻEikí ki he kau takí ke tokoniʻi ʻa e kau mēmipa foʻou ko ʻení ke nau hū ki Hono falé. Naʻe vahevahe ʻe Sisitā Yee ha aʻusia naʻá ne maʻu mo ha mēmipa foʻou naʻá ne ngāue fakaetauhi ki ai, ʻa ia naʻá ne mamata tonu ai ki he poupou ʻa e uōtí kotoa ke tokoniʻi ʻa e [mēmipa foʻoú] ke teuteu pea ʻalu ki he temipalé—ʻa ia naʻá ne ʻomi ha ngaahi tāpuaki kiate kinautolu kotoa.
Ki he Kāingalotu Foʻoú, ʻE Faingofua Ange Hono ʻAve Honau Fuofua Hingoa Fakafāmilí ʻI he Meʻa ʻOku Tau Fakakaukau Ki Aí
Naʻe aleaʻi ʻe kinautolu ʻi he pēnoló ʻa e founga ʻoku ʻikai faʻa hoko ai hono fuofua ʻave ha hingoa ki he temipalé ko ha palopalema ʻo e fekumi fakatohihohoko maʻá e kāingalotu foʻoú, ka ʻe lava ke hoko ia ko ha aʻusia faingofua mo fakaʻofoʻofa. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hamilton, “ʻOku loto ha kau papi ului foʻou tokolahi ke papitaiso maʻa ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he temipalé … taimi lahi ko ha kui. ʻOku nau ʻosi ʻilo pe ʻi honau ʻatamaí ʻa e tokotaha ʻoku nau loto ke fai ki ai ʻa e ouau ko iá.”
Naʻe toe aleaʻi lahi ange ʻe he kau taki ko ʻení ʻa hono mahuʻinga ke ʻi ai ha taha ai ke tokoniʻi kinautolu ʻi hono teuteu ʻa e hingoa ko iá, ʻa ia ʻe lava ke fai ʻi he taimi pē ʻe fakamoʻoni ai ʻa e pīsopé ʻi heʻenau lekomení. Naʻe tānaki atu ʻa ʻEletā Gong ʻo pehē, “Kuo mau fakafaingofuaʻi ʻa e founga ki hono fai iá.”
Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e pēnoló, ʻoku ʻi ai ha maʻuʻanga tokoni foʻou ʻi he taimí ni maʻá e kau pīsopé—pe ko ha taha ʻe kole ʻe he pīsopé ke tokoni. ʻE lava ʻe he meʻangāué, ʻi ha fanga kiʻi founga faingofua, ʻo ʻai ha taha ke tokoni ki ha mēmipa foʻou—kau ai hono faʻu ha ʻakauni FamilySearch, teuteu ha hingoa fakafāmili, mo taʻofi fakatatali ha ouaú. (Ako lahi ange fekauʻaki mo e meʻangāué ʻi heni.) Makehe mei ha meʻangāue faingofua angé, ʻe lava ke tokoni ia ke siʻisiʻi ange ʻene hangē ha ngāue fakatekinikalé ʻi hono ʻai ʻa e teuteu ko ʻení ko ha aʻusia fakataautaha angé.
Naʻe talanoa ʻa ʻEletā Andersen ki he founga naʻá ne ngāue mālohi ai mo hono uaifí ke tokoniʻi ʻena fānaú ke nau ō ki he temipalé ʻi he uike pē naʻe hoko ai honau taʻu 12, pea ke hoko ia ko ha aʻusia mahuʻinga, neongo ʻa e mamaʻo ʻa e temipalé meiate kinautolú. ʻE lava ʻa e mātuʻá mo e kau takí, ʻi ha founga lelei, ʻo tokoni ki he kau mēmipa foʻoú ke nau ʻalu ki he temipalé ʻi he vave taha ʻe lavá. Ki he kau taʻu 11 mo e kāingalotu foʻoú, ko ha aʻusia ia he ʻikai toe ngalo ʻiate kinautolu.
Naʻe fakatokanga mai ʻa ʻEletā Duncan, “ʻE hoko maʻu pē ʻeni ko ha aʻusia faingataʻa ki he mēmipa foʻoú,” ʻo ne fokotuʻu mai ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo tokoni ke siʻisiʻi ange ʻene hokó. Hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe ʻEletā Gong, “Ko e kií ko e faingamālie ke ʻalu ʻo feohi mo e ʻEikí pea … ke fai ha ngaahi fuakava mo Iá.” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ʻI heʻetau hoko ko e kau taki, ngaahi kaungāmeʻa, mo e kāingalotú, ʻoku tau fakafaingofuaʻi e founga ko iá ʻi he lahi taha te tau lavá maʻanautolu ʻoku hū foʻoú.”
Ko e Laka Atu ki Muʻa ʻi he Ongoongoleleí—Pea Hanganaki Atu ki Hoʻo ʻAʻahi Hono Hoko ki he Temipalé
Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Andersen ʻi he fakaʻosinga ʻo e fakahinohino ki he tuʻunga fakatakimuʻá ʻoku ngaʻunu maʻu pē ʻa e kāingalotú ʻi he ongoongoleleí—pe ko e laka ki muʻa pe mamaʻo. ʻE lava ke ʻomi ʻe ha aʻusia pe fehokotaki fakalaumālie foʻou ha mahino mātuʻaki foʻou ki heʻenau ului fakatāutahá. ʻI he lea ʻa ʻEletā Gong fekauʻaki mo e ongoʻi fiefia ʻa e kakaí ʻi heʻenau fuofua papitaisó, naʻá ne pehē ai, “Te ke lava ʻo toutou maʻu ʻa e aʻusia ko iá,” ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke ʻalu ai ki he temipalé ke fakahoko ʻa e papitaiso fakafofongá.
Naʻa mo kinautolu ʻoku nofo mamaʻo mei he temipalé te nau kei lava pē ʻo maʻu ʻa e taumuʻa ke kumi ha hingoa pea ʻave ki he temipalé. Naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Hamilton ʻe kei lava pē ha mēmipa ʻoku nofo mamaʻo mei he temipalé ʻo teuteu ha kaati hingoa fakafāmili pea tuku ia ʻi ha feituʻu makehe ʻe lava ke mamata ki ai, ko ha fakamanatu ke ʻalu ki he temipalé ʻi he taimi ʻe lava ai ʻa e mēmipá. Naʻe tānaki mai ʻe Sisitā Porter mo Sisitā Yee ko kinautolu ʻoku fuoloa ʻa e ʻikai ke nau lava ʻo ʻalu ki he temipalé te nau lava ʻo vahevahe ʻa e hingoa fakafāmilí mo e niʻihi kehe ʻoku nofo ofí pea lava foki ke nau ako fekauʻaki mo e temipalé mo e ngaahi fuakava naʻa nau fai ʻi he papitaisó, ke nau ofi ange ai ki he Fakamoʻuí.
Aofangatukú
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hamilton, “ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku taʻe-hano-tatau. ʻE hōifua lahi ʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻafio mai ki Heʻene fānaú ʻi he temipalé, tautautefito ʻa kinautolu ʻoku foʻou mo pelepelengesi ʻi he ongongoleleí—ʻa e kāingalotu foʻoú, toʻu tupu taʻu 11 … aʻu kiate kinautolu ʻoku foki mai ki he temipalé.”
ʻI he fakamoʻoni fakaʻosi ʻa Sisitā Yee, naʻá ne pehē ai, “ʻOku finangalo moʻoni ʻa e [ʻOtuá] ke ʻilo ʻe Heʻene fānaú ʻa e lahi ʻo ʻEne ʻofa kiate kinautolú, ʻo fakafou ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e fuakavá te Ne foaki kiate kinautolú.… Te tau maʻu ʻa e faingamālie ke kau ʻi he … ngāue ʻo hono ʻomi kinautolu kiate Iá.”
Naʻe vahevahe ʻe Sisitā Porter ʻene aʻusia ʻi heʻene papitaiso maʻá e kui fefine ʻa ʻene tamaí hili ʻene kau ki he Siasí. Naʻá ne pehē, “[Ko e temipalé] ko e fale ia ʻo e ʻEikí. ʻOkú Ne ʻi ai. Ko Hono falé ia.… Ko ha feituʻu ia ʻo e kau mo ʻetau Tamai Hēvaní, ko Hono ʻAló mo hotau ngaahi fāmilí—kuo ʻomi ia ke taʻengata ʻo fou ʻi he fakalelei hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.”
Naʻe fakaʻosi ʻe ʻEletā Andersen ʻa e fakahinohino ki he tuʻunga fakatakimuʻá ʻaki ha tāpuaki Fakaeʻaposetolo. Naʻá ne pehē ai, “ko e fanga kiʻi ngāue kotoa pē ke feinga ke tokoniʻi ha papi ului foʻou, ko ha fānau foʻou ʻetau Tamai Hēvaní kuo fou he vai ʻo e papitaisó [pea] tokoniʻi ia ke ʻilo hono hala ki he Fale ʻo e ʻEikí, he ʻikai ngata pē ʻi hono tāpuekina e tokotaha ko iá—ʻoku ou palōmesi ʻe tāpuekina mo koe ai. ʻE tāpuekina ai ʻa e kāingalotu homou uōtí. ʻE tupulaki hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí.”
Ko e kakato ʻo e fakahinohino ki he tuʻunga fakatakimuʻá, ʻoku meimei miniti pē ʻe 28 hono lōloá. ʻI ha ʻinitaviu naʻe fai hili pē ʻa e fakatahá, naʻe pehē ʻe ʻEletā Hamilton ʻoku maʻu ʻa e fakamafolá mei ha ueʻi fakalaumālie moʻoni, faleʻi fakatupu fakakaukau mo fakalaumālie, pea tataki ʻe he Laumālié. Naʻá ne pehē ʻe lava ke hoko hono maʻu ha fakahinohino mei he faleʻi naʻe ʻomí ko ha aʻusia fakaʻofoʻofa kiate kinautolu kotoa ʻoku kau ki aí.
ʻOku mau tokanga ke fakafehokotaki koe ki ho fāmilí ʻi he FamilySearch pea ʻoku mau ʻoatu taʻetotongi ha ngaahi aʻusia fakafiefia ʻo e ʻiló mo e hisitōlia fakafāmilí. Ko e hā e ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku mau mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi fāmilí mo tui ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻetau moʻuí ʻi he taimí ni pea taʻengata ʻi hono fakafehokotaki ʻo e ngaahi toʻu tangatá. Ko ha kautaha ʻikai fakatupu paʻanga kimautolu ʻoku fakapaʻanga ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku mau tui ki aí, lomiʻi heni.