Fesoasoani ia i Latou o e Talavou i le Talalelei—Savali o Aoaoga Faaleautaitai o Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga

O se Epikopo o loo feiloai ma se tagata fou o le Ekalesia ma lona uso, e fesoasoani ia i la’ua e saunia ai e o i le malumalu.

“Ua matou i ai iinei e talanoaina pe faapefea ona matou fesoasoani, aemaise lava o matou tagata fou, ia maua se aafiaga matagofie i le taimi lava e uma ai ona papatisoina i latou i le Ekalesia,” na saunoa ai Elder Neil L. Andersen.

Ia Fepuari o le 2024, na faalauiloa ai e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai se sauniga o Faatonuga Faaleautaitai o Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga mo tagata ma taitai o le Ekalesia. Sa potopoto faatasi se laulauafono o taitai sinia e toa 6 taitai o le Ekalesia e talanoaina faamanuiaga e mafai ona aumaia e le malumalu i tagata fou—o tagata talavou i le Ekalesia ma talavou i le matutua, ma tagata foi ua toe foi mai. Sa latou faalauiloa mai foi se meafaigaluega fou e mafai ai e taitai ma isi ona fesoasoani i tagata o le ekalesia e faia papatisoga sui e saunia vave ma faafaigofie ai kata o igoa o aiga mo le malumalu.

O loo maua le vitio atoa o aoaoga faaleautaitai ma le taiala o talanoaga i le saite a le Ekalesia i nisi gagana. O nisi faamatalaga e uiga i Faatonuga o le Taitaiga 2024 (e aofia ai se aotelega o le vitio) e mafai ona faitauina i lalo.

Fesili Masani e uiga i Faatonuga Faaleautaitai

Kiliki pe oomi le anotala i le vaega lenei e vaai ai i tali i nisi o fesili masani.

O le a le Meafaigaluega Fesoasoani mo Igoa o le Aiga ua Faalauiloaina i Faatonuga Faaleautaitai 2024?
O Ai e Mafai Ona Maimoa i Lenei Faatonuga Faaleautaitai?
O Ai na Saunoa i Faatonuga Faaleautaitai 2024?

E toaono taitai sinia o le Ekalesia o loo fono mo le 2024 Faatonuga Faaleautaitai o Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga.

O Se Otootoga Vave o Faatonuga Faaleautaitai 2024

O loo i lalo se faamatalaga o nisi o savali mai faatonuga faaleautaitai, e fesoasoani ia te oe e maua ai se manatu i mea o loo talanoaina ai. E le o savali uma nei o loo tuuina mai i le faatonuga, o lea ua matua fautuaina ai le au faitau e matamata foi i le vitio.

O Le Asiasi i le Malumalu e Mafai ona Fesoasoani e Faamanuia ai Tagata o le Ekalesia—Ae Latou te Manaomia La Tatou Fesoasoani

“Matou te faamoemoe o le a sili atu ona malosi le malumalu i olaga o le au paia uma o aso e gata ai,” o le tala lea a Elder Andersen i le aoaoga faaleutaitai, ae sa ia taulai patino atu i talanoaga e uiga i tagata fou o le ekalesia. “E faapefea ona tatou fesoasoani ia i latou i na vaiaso muamua?” na ia fesili ai.

Na ta’ua e Sister Porter e faapea, a avea oe ma se tagata fou o le Ekalesia, atonu e te sau na o oe i le Ekalesia ma atonu e te “lagonaina e pei ua e amataina se olaga fou.” Sa ia faailoa mai o le mauaina o le avanoa e alu ai i le malumalu i le amataga o lenei tulaga o lou auai ma auai i se sauniga taua faapena i le maota o le Alii e mafai ona “fesoasoani ia te oe e lagona ai se vaega o le galuega tele a le Ekalesia, e ui lava o loo e talavou i le talalelei.”

Na faailoa mai e Elder Duncan ua tuuina atu e le Alii ia taitai e fesoasoani i nei tagata fou i Lona maota. Sa faasoa mai e Sister Yee se aafiaga sa ia maua ma se tagata fou sa ia auauna atu i ai, lea sa ia molimauina ai le muli’auloa o le uarota atoa ia te ia e fesoasoani ia te ia e saunia mo ma auai i le malumalu—lea na aumaia ai faamanuiaga ia i latou uma.

O tagata o se uarota o loo auai i le malumalu faatasi ma se tagata fou liliu mai.
O tagata o se uarota o loo asiasi faatasi i le malumalu, e lagolagoina se tagata o le ekalesia o le a alu mo le taimi muamua.

Mo Tagata Fou o le Ekalesia, O Le Aveina o o Latou Igoa Muamua o le Aiga e Mafai Ona Faigofie Atu Nai Lo le Mea Tatou te Mafaufau I Ai

O se Epikopo o loo feiloai ma faatalofa ma se tagata fou o le Ekalesia.

Sa talanoaina e i latou sa i ai i le laulauafono le auala e le masani ai ona avea le aveina o se igoa i le malumalu mo le taimi muamua ma se faafitauli o le sailiiliga o gafa mo tagata fou o le ekalesia, ae e mafai ona avea o se aafiaga faigofie, matagofie. “O le toatele o tagata fou liliu mai e mananao e papatiso mo se tagata o le aiga i le malumalu … e masani lava o se tama po o se tina matua,” o le tala lea a Elder Hamilton. “Ua uma ona latou iloa i o latou mafaufau, po o ai e mananao e faatino i ai lena sauniga.”

Na toe talanoaina atili e nei taitai le taua o le i ai o se tasi iina e fesoasoani ia i latou e saunia lena igoa, lea e mafai ona faia i le taimi lava e sainia ai e le epikopo a latou pepa faataga. “Ua matou faafaigofieina le faagasologa mo le faia o lena mea,” o le faaopoopo mai lea a Elder Gong.

E pei ona faamalamalama mai e sui o le laulauafono, ua maua nei se punaoa fou mo epikopo—po o se tasi e talosagaina e le epikopo e fesoasoani i ai. E mafai e le meafaigaluega, i ni uunaiga faigofie, ona mafai ai e se tasi ona fesoasoani i se tagata fou—e aofia ai le fatuina o se faitotoa o le FamilySearch, sauniaina o se igoa o le aiga, ma le taofi faaleoleo o se sauniga. (Aoao atili e uiga i le meafaigaluega iinei.) E faaopoopo atu i se meafaigaluega faigofie atu, o le faia o lenei sauniuniga o se aafiaga e sili atu ona patino e mafai ona fesoasoani e lagona ai e le o se faagasologa faatekinolosi.

O se vaega o alii talavou o loo auai i le malumalu, o nisi atonu o le taimi muamua lea.

Sa talanoa Elder Andersen e uiga i le auala na la galulue malosi ai ma lona toalua e fesoasoani i le la fanau e o i le malumalu i le vaiaso lava lea na atoa ai lo la ta’i 12, ma ia avea o se aafiaga mata’ina, e ui lava ina mamao ese le malumalu mai ia i latou. E mafai e matua ma taitai, i se auala agalelei, ona fesoasoani i tagata fou ia oo atu i le malumalu i se taimi vave lava. Mo tamaiti e 11 tausaga ma tagata fou o le ekalesia, o se aafiaga o le a le galo lava ia i latou.

“O le a avea pea lenei mea ma se aafiaga faigata mo le tagata fou,” na lapatai mai ai Elder Duncan, ma fautuaina mai ni auala e mafai ona tatou fesoasoani ai ia faaitiitia ai. E pei ona ta’ua e Elder Gong, “O le ki o le avanoa lea e o ai faatasi ma le Alii ma … ia osia feagaiga ma Ia.” Sa ia faaauau, “O le avea ma ta’ita’i, uo, ma tagata o le ekalesia, tatou te faafaigofieina lena faiga i le mea e mafai ai mo i latou e ulu atu mo le uluai taimi.”

Agai i Luma i le Talalelei—Ma Tulimatai Atu i le Isi Au Asiasiga i le Malumalu

Na ta’ua e Elder Andersen agai i le faaiuga o le faatonuga faaleautaitai e faapea, o loo agai pea i luma tagata o le ekalesia i le talalelei—a le o lea laasaga ma lea laasaga i luma po o le mamao ese. O se aafiaga faaleagaga fou po o se fesootaiga e mafai ona aumaia ai se vaega fou atoa i lo latou liua patino. I le talanoa ai e uiga i le fiafia e lagona e tagata pe a faatoa papatisoina i latou, na saunoa ai Elder Gong, “E mafai ona e maua pea lava pea lena aafiaga,” i taimi taitasi e te alu ai i le malumalu e fai papatisoga sui.

Elder Anderson ma Elder Gong, o loo saofafai i le talanoaga i le taimi o Faatonuga Faaleautaitai o Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga.

E oo lava ia i latou e nonofo mamao mai le malumalu e mafai lava ona i ai le sini o le sailia o se igoa ma ave i le malumalu. Na fautuaina mai e Elder Hamilton e faapea, o se tagata e nofo mamao ese mai le malumalu e mafai lava ona saunia se kata o igoa o le aiga ma tuu i se nofoaga iloga e mafai ona vaaia ai, o se faamanatu o le alu i le malumalu pe a mafai e le tagata. Na faaopoopo mai Sister Porter ma Sister Yee e faapea, o i latou e le mafai ona oo atu i le malumalu mo se taimi umi e mafai ona faasoa atu le igoa o le aiga i isi o loo nonofo latalata atu ma e mafai foi ona suesue e uiga i le malumalu ma feagaiga na latou osia i le papatisoga, ina ia latalata atili atu ai i le Faaola.

O Faaiuga

“Ua tatou ola i se taimi e le mafaatusalia,” o le tala lea a Elder Hamilton. “O le a sili ona fiafia le Tama Faalelagi e silasila mai i Ana fanau i le malumalu, aemaise lava i latou e fou ma mu’amu’a i le talalelei—tagata fou, talavou e 11 tausaga le matutua … ma e oo lava ia i latou e toe foi atu i le malumalu.”

I lana molimau faaiu, na ta’ua ai e Sister Yee e faapea, “E finagalo [le Atua] ia iloa e Ana fanau le tele o Lona alofa ia i latou, e ala i faamanuiaga o feagaiga o le a Ia ofoina atu ia i latou…. Ua tatou maua le avanoa e avea ai ma se vaega o … o le faagasologa o le aumaia o i latou ia te Ia.”

Sister Porter ma Sister Lee, o loo saofafai i talanoaga i le taimi o le 2024 Faatonuga Faaleautaitai o Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga.

Sa faasoa mai e Sister Porter lona aafiaga o le papatisoina mo le tinamatua o lona tama ina ua auai i le Ekalesia. “[O le malumalu] o le Maota o le Alii.” o lana tala lea. “O loo i ai o Ia iina. O Lona maota… O se nofoaga e avea ai o ni ō a lo tatou Tama Faalelagi, Lona alo, ma o tatou aiga, na saunia e faavavau e ala i le togiola a lo tatou Faaola, o Iesu Keriso.

Na faaiuina e Elder Andersen faatonuga faaleautaitai i se faamanuiaga faaaposetolo. I lea faamanuiaga, sa ia ta’ua ai “o taumafaiga laiti uma e taumafai e fesoasoani i le tagata fou liliu mai, le atalii fou o lo tatou Tama Faalelagi o le ua ulufale mai i le vai o le papatisoga [ma] fesoasoani ia te ia e saili lo latou ala i le Maota o le Alii o le a le gata ina faamanuiaina ai lena tagata—ou te folafola atu o le a faamanuiaina ai oe. O le a manuia ai tagata o lau uarota. O le a faateleina lou faatuatua ia Iesu Keriso.”

O le aoaoga faaleautaitai, i le tulaga atoa, pe tusa na o le 28 minute le umi. I se faatalanoaga na faia ina ua faatoa uma ona maua le sauniga, na saunoa ai Elder Hamilton e faapea, o le faasalalauga e sau mai musumusuga loloto, fautuaga magafagafa ma faaleagaga, ma e taialaina e le Agaga. Na ia ta’ua o le mauaina o le taitaiga mai fautuaga ua tuuina mai e mafai ona avea ma se aafiaga matagofie mo tagata uma e aofia ai.



I le FamilySearch matou te popole e uiga i le faafesootaia o oe i lou aiga, ma matou te tuuina atu ni aafiaga malie e iloa ai ma auaunaga o talafaasolopitoo aiga e aunoa ma se totogi. Aisea? Ona matou te faapelepele i aiga ma talitonu o le faafesootaia o augatupulaga e mafai ona faaleleia ai o tatou olaga i le taimi nei ma le faavavau. O i tatou o se faalapotopotoga e le su’e tupe ma e lagolago e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.  Ina ia aoao atili e uiga i o tatou talitonuga, kiliki iinei.

Rachel Trotter Profile Image
E Faatatau i le Tusitala
Rachel J. Trotter